Od majčinog mlijeka do prvih kašica

dojenjeDo 6 mjeseci majčino mlijeko može biti jedina hrana za dojenče uz dodatak potrebnih vitamina koje će preporučiti pedijatar. Tijekom cijele prve godine mlijeko ostaje glavna namirnica za dijete.
Dojenjem majka daje djetetu svu potrebnu energiju za njegov organizam, prehrambene tvari za rast i razvoj, ali i bliski emocionalno kontakt, koji je djetetu neophodan da dobro raste i napreduje.

Majčino mlijeko je savršena i prirodna hrana za svako novorođenče kojom prima svu energiju i prehrambene tvari koje su mu potrebne u prvih šest mjeseci života. Kad ga majka primi u naručaj i privine uz svoje tijelo, dijete se osjeća voljeno i zaštićeno. Uz osnovne prehrambene tvari koje mu daje majčino mlijeko, dojenče dobiva i dragocjenu zaštitu od infekcije što daje majčinom mlijeku jedinstvenu biološku vrijednost. Niti jedna druga hrana nema to svojstvo i danas je nedvojbeno znanstveno dokazano da je bolji učinak na zdravlje i sveukupna korist za dijete što majka uspije duže dojiti.

Nova hrana, koristan dodatak

  • Svjetska zdravstvena organizacija preporuča isključivo dojenje do dobi od 6 mjeseci. Samo rijetko se mogu uvesti u prehranu druge namirnice, ali nikada prije navršena 4 mjeseca.
  • Od 6 mjeseci počinje razdoblje dohrane koje se često naziva i odbijanjem (odvikavanjem) od prsiju, što nije najsretniji naziv jer se s dojenjem nastavlja dalje i mlijeko ostaje glavna hrana do godine dana. Dojenje nije navika, nego potreba, jer mlijeko je osnovna hrana za dojenče tijekom cijele prve godine.
  • Nakon dobi od 6 mjeseci počinju se uvoditi u prehranu i druge namirnice, ali samo kao nadopuna dojenju, a ne zamjena u kratkom vremenu. Naziv dohrana, što treba posebno naglasiti, znači samo dodatak osnovnoj prehrani, a to je majčino mlijeko (ili zamjensko, adaptirano ako dijete nije dojeno). Upravo stoga se takva hrana naziva komplementarna - dopuna osnovnoj prehrani. Uvođenje novih namirnica mora biti postupno kako bi dijete naučilo upoznati nove nepoznate okuse, prilagoditi se na hranu drugačijeg oblika (konzistencije) i priviknuti se na novi način hranjenja. Do dobi od dvije godine dijete završava prelazno razdoblje, dobiva istu hranu kao i drugi članovi obitelji. Majčino mlijeko se potpuno zamijeni uobičajenom prehranom uz obavezne dnevne obroke mlijeka i mliječnih pripravaka zbog toga što osiguravaju unos kalcija -  minerala koji daje kostima čvrstoću.

Dohrana mora biti postupna

Neke mame još uvijek misle da bi trebalo čim prije početi s dohranom i dati djetetu što prije čvrstu i hranu veće hranjive vrijednosti. Ovakvo mišljenje posljedica je iskustva prethodnih generacija (50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća) kad se je s dohranom počinjalo puno ranije, što se pokazalo pogrešnim.

  • Još u majčinom trbuhu nerođeno dijete dobiva zalihu nekih tvari kao što je primjerice željezo, koje mu kasnije omogućuju rast. Već u prvim mjesecima života njegov organizam poseže za tim zalihama koje mu zajedno s dragocjenim prehrambenim tvarima iz majčinog mlijeka omogućuju skladan razvoj. Majčinim mlijekom zadovoljene su tako sve potrebe za normalni djetetov rast.
  • Samo u slučaju da dojenče koje se hrani isključivo na prsima ne napreduje, ne dobiva dovoljno na težini ili količina mlijeka nije dovoljna da utaži djetetovu glad, pedijatar će odlučiti treba li početi s unosom druge hrane t.j. dohranom, ali nikako prije navršena 4 mjeseca. Prije te dobi dijete još ne kontrolira držanje glave, pokrete jezika, niti gutanja hrane koja nije isključivo tekuća. Sposobnost njegovog probavnog sustava mora biti takva da unos druge hrane osim mlijeka nema štetan učinak.

Djetetu treba više energije

Nakon dobi od 6 mjeseci majčino mlijeko više ne osigurava sve prehrambene potrebe djeteta.

  • Iako mlijeko ostaje osnovna namirnica, potrebe za energijom su povećane. Ta potreba se povećava progresivno s rastom djeteta. Aktivni pokreti uz rast i povećani rad mišića zahtijevaju dodatan unos energije (šećeri i masti), te minerala i bjelančevina. Dijete u dobi od 6-8 mjeseci prima samo 70% energetske potrebe organizma iz majčinog mlijeka, a s godinu dana samo 40%.
  • Prirodne zalihe organizma su iscrpljene i jako raste potreba za povećanim unosom minerala i željeza (koji je neophodan za stvaranje novih eritrocita). Također je povećana potreba za cinkom i vitaminima (posebice vitaminom C pa i A).
  • Da bi se zadovoljile nove potrebe, namirnice koje se unose kao dohrana moraju imati posebne specifične karakteristike.

Visoka prehrambena vrijednost u maloj količini

Hrana mora biti bogata energijom i vrijednim prehrambenim sastojcima koji su stanju u maloj količini zadovoljiti potrebe organizma, jer je prirodno zapremnima želuca u toj mladoj dobi još mala.

Sigurnost

Hrana koja se daje dojenčetu ne smije sadržavati tvari koje bi mogle biti štetne i mora biti priređena u savršeno higijenskim uvjetima.

  • U prvom razdoblju dohrane gore spomenute karakteristike namirnica jamče najviše industrijski priređeni proizvodi namijenjeni posebno za rano djetinjstvo: homogenizirani i liofilizirani kao prvi mesni obroci, te kašice od cerealija (žitarica - za početne kašice samo riža i kukuruz). Poduzeća koja se bave proizvodnjom dječje hrane moraju provoditi strogu kontrolu primarnih sirovina primjenjujući u pripremi najsigurniju tehniku. Također poboljšavaju sastav namirnica obogaćivanjem i pravom ravnotežom u količini prehrambenih tvari sukladno dobi djeteta.
  • Od 8-9 mjeseci može se početi ponuditi nešto od „normalnih“ namirnica koje koristi cijela obitelj vodeći računa o tome da se za dijete posebno priređuju: voće mora biti oljušteno i usitnjeno, povrće pasirano ili priređeno kao pire, meso maksimalno usitnjeno.

Unos namirnica koje se daju dohranom mora biti postupan. Svaka nova namirnica se daje u vrlo maloj količini i tek nakon nekoliko dana može se dati neka druga. Za to postoji nekoliko razloga:

  • Lakše je ustanoviti uzrok moguće alergijske reakcije (osip, proljev povraćanje i drugi simptomi).
  • Polagano napredovanje omogućuje djetetu da se upozna s novim okusima i lakše ih prihvati bez nepotrebne prisile.
  • Dijete ima vremena da se privikne i na drugačiju konzistenciju hrane koja nije više isključivo tekuća nego kašasta i gusta te mora naučiti kako ju progutati.

Zašto se s dohranom započinje upravo u dobi od šest mjeseci?

Postoji više razloga zbog kojih baš ta dob pravi trenutak za uvođenje novih namirnica u prehranu dojenčeta. Pogledajmo!

  • To je razdoblje u kojem se javlja potreba za unosom tvari koje donose više energije i važnih prehrambenih sastojaka.
  • Probavni sustav dojenčeta je dovoljno razvijen da može resorbirati u većoj količini različitu hranu.
  • Rizik od alergije je manji zahvaljujući većoj učinkovitosti crijevne sluznice.
  • Manje je izražen nagon za sisanjem
  • Dijete uspije uskladiti pokrete mišića jezika.
  • Povećano je lučenje sline koja pomaže u gutanje namirnica veće gustoće
  • Pokreti glave su dobro kontrolirani: dijete pri hranjenju drži glavu u poželjnom položaju i okrene je kad više nije gladno.
  • Dob od šest mjeseci je obično i vrijeme nicanja prvih mliječnih zubi.

Prim.mr.sc. Ružica Duplančić–Šimunjak, dr.med., pedijatar


 Povezani članak: Obroci prema dobi