• Slijedeće >

Razvoj mozga i prehrana

Dijete se razvija. Svakog dana nešto novo: prati pogledom, slobodno drži glavu, hvata igračku, sjedi, podigne se na noge i zatim slijede prvi koraci. Glasa se gukanjem, zatim slogovima, a potom nadolaze i prve riječi sa značenjem.

Iznenađenjima za roditelje nikad kraja. Čim postigne sigurnost na svojim nogama hvata ritam glazbe i pleše.
Svako dijete ima vlastiti ritam razvoja koji se odvija u zadanima granicama ključnih točaka. Raspon postignuća postoji i treba ga uvijek uzeti u obzir. Kao što svoj dojenčadi mliječni zubi ne niču u dobi od 6 mjeseci, tako i svako dijete ima svoj ritam u razvoju mozga: dok jedno prohoda s 11 mjeseci, drugom će za to postignuće trebati nešto duže i prohodati će s 13-14 mjeseci. I jedno i drugo je normalno. Razvoj svakog malog ljudskog bića predstavlja pravo čudo.
Novorođenče nije spremno za život bez svojih roditelja, iako posjeduje niz refleksa neophodnih za prilagođavanje za život nakon prekida pupkovine koja mu je donosila hranu, kisik i antitijela u prenatalnom razdoblju.
Ljudski mozak je organ jedinstvene strukture. Za rast i sazrijevanje mozga u ranom životnom razdoblju potrebno je oko dvije godine, a konačnu zrelost postiže iza dvadesete godine. Ljudski mozak se cijeli život prilagođava novim spoznajama, učenju novoga, prilagodbi novim događanjima – mozak ima mogućnost remodeliranja.
Mozak prikuplja i prerađuje informacije i uspostavlja spoznaje koja mu dolaze preko niza novih poticaja (stimulacije) i ugodnih zbivanja koje dijete dobiva od svojih roditelja.
Da bi se dijete moglo pravilno razvijati i razviti se u skladno ljudsko biće, u svakom trenutku dana moraju mu biti na raspolaganju ljubav i nježnost koju mu pružaju roditelji, igre s puno mašte, te pravilna prehrana.

Razvoj mozga ne ovisi samo o broju moždanih stanica – neurona, kojih novorođenče ima u suvišku, a mozak odrasle osobe sadrži oko 100 milijardi. Pod uvjetom da je strukturalni razvoj mozga u prenatalnom razdoblju protekao normalno, pred novorođenčetom je dug put sazrijevanja mozga.
Da bi mozak postigao svoj potpun razvoj, između velikog broja moždanih stanica moraju se razviti veze. Na svakom neuronu javljaju se ogranci – dendriti, koji se povezuju s ograncima drugih stanica i tako se uspostavljaju veze i prenose informacije. Najduži izdanci su aksoni koji prenose podražaje od moždanih stanica preko niza sinapsi (mjesto veze među neuronima) do krajnjih dijelova leđne moždina odakle ih periferni živci prenose do mišića.
Da bi mozak mogao obavljati svoju zadaću, treba mu dobra opskrba krvlju, koja mu donosi kisik i tvari koje oslobađaju energiju, prvenstveno šećer –glukozu.
No za razvoj mozga novorođenčeta to nije dovoljno.
Proces sazrijevanja mozga znači stvaranje ovojnica oko aksona živčanih stanica - ovaj proces zove se mijelinizacija.
Živčana vlakna koja su dobila svoju mijelinsku ovojnicu brže prenose podražaje od onih koja to nisu. Mijelinizacija se odvija određenim redom: vlakna koja prenose senzorne podražaje počinju s ovim procesom ubrzo nakon rođenja, dok se ona predodređena za kompleksne procese u mozgu (asocijativne, kognitivne) mijeliniziraju znatno kasnije.
Moždane stanice sadrže zamjetnu lipidnu komponentu u odnosu na druge stanice u organizmu, te stoga imaju stalno potrebu za dodatnom količinom kvalitetnih masti.
Prehrana mozga u rastu i razvoju mora sadržavati upravo one prehrambene tvari koje su neophodne u njegovu sazrijevanju. Majčino mlijeko sadrži i znatnu količinu kolesterola te višestruko nezasićene masne kiseline (omega 3, omega 6) – tvari neophodne za skladan razvoj i sazrijevanje živčanog sustava.
Djeca koja su dojena kasnije u životu imaju niže vrijednosti kolesterola jer posjeduju razvijene enzimske sustave za njegovu pregradnju.
Novorođenom djetetu mlijeko njegove majke je idealna hrana svojim sadržajem. Ono sadrži znatnu količinu hranjivih tvari koje mu daju energiju te „građevni materijala“ za umnažanje i rast stanica organizma. Prema drugim sisavcima novorođeno ljudsko biće je bespomoćno, ali kompleksni razvoj čudesnog organa kao što je mozak jedinstven i prema današnjim spoznajama u svemiru ne postoji ništa slično.
Prehrana u najranijem razdoblju života mora sadržavati sve neophodne tvari za rast mozga te se stoga na temelju znanstvenih saznanja o kvaliteti majčinog mlijeka i kvantiteti hranjivih tvari koje sadrži, proizvode zamjenska mlijeka za prehranu dojenčadi.
Ona su sačinjena su po uzoru na majčino mlijeko na temelju vrlo temeljitih znanstvenih istraživanja i analiza, tako da mliječne formule sadrže višestruko nezasićene masne kiseline (omega 3, omega 6). Moderne mliječne formule i po energetskom unosu bliže su majčinom mlijeku nego one koje su se proizvodile prije koji decenij.

Učinak genetskih čimbenika na razvoj mozga značajan je od ranog embrionalnog razvoja, ali i vanjski čimbenici (epigenetski) imaju važnu ulogu u tom procesu.
Okolina i kvalitetna prehrana od velikog su značenja.

Masti su potrebne i za stvaranje sinapsi

Višestruko nezasićene masne kiseline
Za pravilnu izgradnju moždanog tkiva potrebne su masti - ali posebne kvalitete. Što su više tekuće, bolje cirkuliraju krvlju i bolje se prilagođuju strukturi mozga. Drugim riječima, to znači da ekstradjevičansko maslinovo ulje (proizvedeno hladnim prešanjem), ali i druga ulja od jednog sjemena, kao što su ulje suncokreta, kukuruza, dobar su izvor nezasićenih masnih kiselina.
Za ekstradjevičansko maslinovo ulje važno je da bude „mlado“, t. j proizvod iz godine koja je u tijeku kako bi sadržavalo sve tvari svojstvene maslini. Ulja iz sjemena mogu se miješati maslinovim uljem tako da čine ¼ sadržaja. Najbolje je čuvati ulje u malim staklenkama od tamnog stakla, u tamnom i svježem prostoru.

Riba u prehrani
Nešto drugačije mišljenje od onoga koje je vladalo ranije: idealna riba za prehranu, a korisna za mozak je masna riba, koja živi u moru i hladnijim vodama. Evo koji je tome razlog: haringa, losos i plava riba sadrže tekuće masti koje im omogućuju specifičnu živahnost.
Studije provedene na otoku Minorki (skupina Baleara) su pokazale da djeca u dobi od četiri godine, gdje je riba svakodnevno na jelovniku, imaju sjajne kognitivne sposobnosti, odlično verbalno izražavanje, a rezultati pamćenja i zapamćivanja bili su izvrsni.
Uvođenje ribe u jelovnik dojenčeta već od samog početka dohrane već u sedmom mjeseca i održavanje ove pozitivne navike korisno je tijekom cijelog života. Naravno, pojava alergije je uvijek moguća kao i na niz drugih namirnica, te stoga treba početi s vrlo malim količinama - dva puta na tjedan i promatrati reakciju djeteta.

Sjeme – bogatstvo niza hranjivih tvari i vitamina
Sjeme je svojim volumenom malo, ali sadržajem dragocjeno jer sadrži sve za početak novog života - tvari koje se drugdje ne nalaze: sadrži sve vitamine skupine B (tiamin riboflavin, niacin, piridoksin i folnu kiselinu). Orasi, lješnjaci, bademi djeluju poput iskre koja potiče oslobađanje energije, ali i cjelovito pšenično zrno. Vrijednost ovih namirnica nutricionisti posebno ističu za svaku životnu dob, a, naravno, značenje za pravilnu građu i sazrijevanje živčanog sustava ne može se dovoljno naglasiti. Ove dragocjene tvari dovoljne su u svakodnevnim malim količinama, ali ih mora stalno biti na jelovniku. Organizam mora svakodnevno dobivati pravu količinu cinka, mangana, kroma, selena, kalcij i magnezij. Sjemenke sadrže esencijalne masne kiseline, ali ne sadrže kolesterol i mozak uspijeva obavljati svoje zadatke većom lakoćom.
Žitarice s dodatkom oraha i lješnjaka, badema vrlo su koristan doručak, ali kruh i druga tjestenina od integralnog brašna, te kolači koji sadrže ove korisne plodove (kao povremena prehrana).
Sjeme sadrži tvari potrebne za stvaranje novog života i sigurno je koristan dodatak u prehrani djece i adolescenata, ali i drugoj životnoj dobi. Svojim sadržajem, posebice vitamina B skupine kao i važnih minerala, pomaže organizmu u oslobađanju energije.

Meso je od posebnog značenja
Sadržajem biološki visokovrijednih bjelančevina sudjeluje u strukturi živčanog sustava, pridonosi zaštiti i sazrijevanju stjenki koje čuvaju ovaj prevažni organ (ovojnice mozga i kosti glave).
Novorođenče dolazi na svijet s otvorenim spojevima (šavovi) među kostima glave što omogućuje rast mozga.
Koje je meso najbolje za prehranu djeteta? Prema sadržaju višestruko nezasićenih masnih kiselina to su piletina, puretina svinjetina jer crveno meso preživača sadrži puno više zasićenih masti.
Ne treba meso ove vrste potpuno ukloniti iz jelovnika, ali je dobro umjesto mesa češće dati ribu i jaje. Jaje se preporuča 3-4 puta na tjedan - pripremljeno tako da je lakše probavljivo:u tjestenini, tvrdo kuhano (ali ne predugo) ili jednostavno dodano drugom jelu.

Voće i povrće
Vitamini koje sadrže ove namirnice uvijek su dobro došli i trebaju biti nazočni pri svakom obroku, od doručka do večere. Njihova je uloga prvenstveno zaštitna i već od rane dobi moraju biti na jelovniku djeteta. Čuvaju od pojave nekih degenerativnih bolesti dok u djece potiču i povećavaju spoznajne (kognitivne) sposobnosti.
Za najmlađe, dnevne su potrebe minimalne ali stalne: dovoljna je kriška mandarine za doručak, jedna mrkva (po mogućnosti svježa) za ručak, po koja kupina, malina ili drugo bobičasto voće u jogurtu za međuobrok i jedan kivi nakon večere.
Najbolje je rabiti sezonsko voće, ali bobe (kupina, jagoda, malina i drugo) koje imaju snažan antioksidacijski učinak mogu biti korisne i duboko zamrznute, u praktičnom pakovanju (male porcije).

Korisni šećeri (ugljikohidrati)
Mozak se nikada ne zaustavlja, ne odmara se ni noću i neuroni (živčane stanice) trebaju šećere koji oslobađaju energiju tako da se stalno održava fiziološka razina šećera u krvi.
Noću u glavi djeteta slažu se, obrađuju i spremaju iskustva prethodnog dana. Spavanje je od velikog značenja i kad je dijete već poraslo.
Koji šećeri omogućuju dobar odmor? To su složeni šećeri koje treba osigurati svaki obrok po malo: keks za doručak, tjestenina ili riža za ručak i večeru, kruh s pekmezom. Postoji obilje žitarica (ječam, proso, kukuruz, pira) koje se otkrivaju malo pomalo i pridonose zdravoj prehrani

I na kraju…
Treba naglasiti povećanu potrebu za željezom u razdoblju brzoga rasta i sazrijevanja mozga. Od 24 tjedna trudnoće mozak se vrlo snažno razvija i do kraja poveća pet puta svoju težinu. Ali, kad se dijete rodi, još uvijek je nezreo i predstoji mu rast od dvije godine do sazrijevanja. U tom razdoblju mozak treba „hraniti“ sa neophodnim tvarima za stvaranje i organizaciju sinapsi (veze za prijenos impaulsa među neuronima). Da bi mozak funkcionirao što bolje uz spomenute hranjive tvari, mora dobivati jod, željezo, cink, vitamine i već spomenute višestruko nezasićene masne kiseline.
Novija istraživanja (na europskoj populaciji djece) pokazala su da je pomanjkanje željeza u djece u dobi od 0-3 godine jedan od osnovnih prehrambenih deficita, što dovodi do slabokrvnosti.
Željezo je važno stoga što ulazi u sastav bijele moždane tvari i sudjeluje u prenošenju podražaja i formiranju mijelina koji čini ovojnicu živčanog vlakna.
Organizam dojenčeta raste vrlo brzo i rast i razvoj potrošnja željeza je velika. Dijete se rađa s određenom pričuvom željeza, a majčino mlijeko također osigurava određenu količinu željeza. Zamjenska mlijeka su obogaćena željezom, a ponekad se, ovisno o prehrani, željezo dodaje u obliku kapi ili sirupa.
Meso, riba i grahorice bogat su izvor željeza, ali ono iz mesa je najlakše iskoristivo. Djeca sklona respiratornim afektivnim krizama (u plaču zaustave dah –„zacene“ se i izgube
svijest, vrlo često imaju pomanjkanje željeza u serumu.  

Prim. Ružica Duplančić–Šimunjak, dr. med. , pedijatar